Što kava čini vašem mozgu? (objašnjene činjenice)

Kava djeluje kao šarm, bez obzira nosite li šalicu na putu do posla ili se želite napuniti šalicom lattea nakon dugog, dosadnog predavanja.

Prema Washington Postu, u svijetu se svaki dan popije dvije milijarde šalica kave.

Ali jeste li se ikada zapitali kako kava utječe na vaš mozak?

Kofein je poznat kao stimulans središnjeg živčanog sustava (CNS) i organska molekula koja se zove metilksantin.

Kofein ima jedinstvene mehanizme djelovanja na CNS koji proizvode psihostimulativne učinke. Ti su učinci odgovorni za utjecaj kofeina na kognitivnu funkciju.

Znanost je ponovno otkrila zdravstvene dobrobiti povezane s svakodnevnom konzumacijom kave.

Rezultati različitih studija pokazuju različite rezultate u pogledu učinaka kofeina na pamćenje: raspoloženje, budnost i brzinu obrade.

Istraživanja pokazuju da ispijanje barem jedne šalice kave dnevno dovodi do boljeg zdravlja mozga. Ono što je najvažnije, sve dobrobiti povezane su s kavom s kofeinom, a ne s kavom bez kofeina.

Kratak odgovor: Kava može biti dobra za zdravlje mozga ako se konzumira umjereno. Poboljšava budnost, raspoloženje, fokus i vrijeme za učenje.

Osim toga, dugotrajno ispijanje kave štiti od bolesti poput rizika od predijabetesa, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Kofein je ključni spoj koji potiče aktivnost mozga.

Čitajte dalje kako biste naučili kako kofein djeluje na vaš mozak.

Čini li vas kava pametnijima?

Kava pomaže poboljšati vaše pamćenje, čineći vas pametnijima.

Studija provedena na Sveučilištu u Barceloni u Španjolskoj pokazuje da konzumacija kofeina i šećera zajedno povećava rad mozga i performanse kada se zatim uzimaju odvojeno.

Istraživanje je provedeno na 40 zdravih dobrovoljaca. Neki su pili kavu sa šećerom, drugi su pili samo kavu i šećer. Rezultat pokazuje kako spoj šećera pojačava djelovanje drugih spojeva kofeina i obrnuto.

Dodavanjem žlice šećera u kavu dobit ćete najslađi okus i najsjajniji rezultat.

Može li kava poboljšati pamćenje?

Dokazano je da kava pozitivno utječe na vaše pamćenje poboljšavajući ga.

Oprostite, jedan korak dalje od vašeg stola i uzmite kavu od soje. Jer evo dobrih vijesti, prema istraživanju Johnsa Hopkinsa, kofein pomaže u poboljšanju dugoročnog pamćenja.

Studije također pokazuju da kofein u kavi utječe i na kratkoročno i na dugoročno pamćenje.

Međutim, imajte na umu da šećer ima nuspojave na zdravlje. Bolje biti na sigurnoj strani. Samo uzmite žličicu ako ga želite dodati u šalicu kave.

Kofein može poboljšati razne funkcije mozga koje vam pomažu da radite pametnije, uključujući:

A evo pet načina na koje utječe na vaš mozak zbog kojih ćete sigurno poželjeti još jednu šalicu kave:

1. Poboljšati cjelokupnu mentalnu funkciju.
2. To vas čini budnijima.
3. Kava vas motivira.
4. Poboljšava vaše pamćenje.
5. Održava visoku razinu vaše energije.

Sve u svemu, kava vam pomaže da postanete pametniji, ali pazite da je ne konzumirate previše jer može dovesti do suprotnih učinaka, poput gubitka koncentracije i nemogućnosti da se usredotočite na određeni zadatak.

U usporedbi s placebo grupom, oni koji piju kavu imaju tendenciju da budu otporniji na pamćenje stvari. Umjerene doze kofeina također mogu poboljšati obradu informacija.

Ovo je istraživanje koje je otkrilo učinke poboljšanja raspoloženja i performansi kao što su povećanje mentalne jasnoće, sreće i svijesti o pažnji, rješavanju problema i odgođenom pamćenju.

Međutim, druga studija o tome kako kofein utječe na pamćenje pokazuje pozitivno uzbuđenje raspoloženja, ali smanjenu izvedbu zadatka koji zahtijeva funkciju pamćenja.

Gore navedeni učinci odnose se na odnos između kofeina i adenozina.

Kako kofein utječe na kognitivno zdravlje?

Kada je riječ o kognitivnom zdravlju, kava sadrži antioksidativne spojeve koji se bore protiv štetnih slobodnih radikala u vašim moždanim stanicama.

Kava sadrži sljedeće biološki aktivne sastojke:

Ovi spojevi, uglavnom kofein, utječu na središnji živčani sustav na različite načine.

Potrebno je 45 minuta da se kofein apsorbira. Kada kofein dospije u vaš mozak, on blokira adenozin. Adenozin vas čini pospanima i umornima kada se veže za receptore na molekulama mozga.

Međutim, kofein blokira njegove učinke i čini vas budnijima, budnijima i manje umornima.

Ako pijete kavu svaki dan, ona dugoročno blokira adenozinske receptore. To može dovesti do kroničnih promjena i dovesti do adaptivnih promjena u dostupnosti i ekspresiji receptora. Možete pročitati moj drugi članak o tome kako kava utječe na naše tijelo kako biste saznali više.

Kava sadrži kemikaliju zvanu fenilindan, koja je razgradnja laktona klorogenske kiseline. Čini se da ovaj kemijski spoj inhibira spajanje tau i beta-amiloida — toksičnog proteina u mozgu. Pretjerano nakupljanje ovih toksičnih proteina u mozgu kritično je kod neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

Zato se ispijanje kave često povezuje sa smanjenim rizikom od spomenute bolesti.

Na kraju, odlučite se za tamno prženu kavu koja ima najviše zaštitnih učinaka na mozak.

Ima dulje vrijeme prženja, što uzrokuje da zrna kave proizvode više fenilindana.

Na koji dio mozga djeluje kava?

Prefrontalni korteks mozga je pogođen kada pijete kavu.

Studija koju je provelo Medicinsko sveučilište u Innsbrucku, Austrija, na 15 zdravih dobrovoljaca koristila se funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI) kako bi se otkrilo djelovanje kave na dijelove mozga.

Rezultat pokazuje kako kofein ima različite učinke na različita područja mozga, što dovodi do poboljšane funkcije mozga i ubrzavanja vremena reakcije.

Sudionici koji su primali kofein imali su znatno izraženiju aktivaciju u prefrontalnom režnju i prednjem cingulatnom girusu.

Ovi dijelovi mozga uključeni su u fokus, pažnju, planiranje, izvršno pamćenje i nadzor.

Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se saznalo koliko dugo traju učinci pamćenja ili kakve druge učinke kava ima na rad mozga.

Kofein povećava energetski metabolizam blokirajući adenozin, koji je prisutan u cijelom mozgu. Osim toga, poznato je da kofein smanjuje cerebralni protok krvi i izaziva relativnu hipoperfuziju u mozgu.

Konačno, kofein aktivira norepinefrin neurone i čini se da utječe na lokalno otpuštanje dopamina.

Svi ovi fantastični učinci koje vaša mala šalica radosti može proizvesti nuspojave su previše kofeina.

Kako biste izbjegli nuspojave, kavu uzimajte u umjerenim količinama. FDA preporučuje 400 mg kao dnevnu dozu, što je otprilike 4 do 5 šalica dnevno.

Evo praktične tablice koja će vam pomoći u odabiru sadržaja kofeina.